NGAAHI TAUMU’A KI HE KAU NG�UE MO E FANAU AKO - Ke fakaakeake mo langa ‘a e ng�ue fakalokiako mo e ngaahi polokalama felave’i mo e fakatupulekina mo fakalaka ‘a e mo’ui lotolu.
NGAAHI TOKONI NA’E FIEMA’U:
Mei he PTA - ke nau tokanga ki hono fakanaunau ‘o e ngaahi loki ako ‘o kamata he ‘u sea mo e tepile (single desks and chairs for students) ma’a e fanauako mo e kau faiako.
Ke uki ‘a e Kolisi Tutuku ke tokanga ki he ngaahi faleako mo e nofo’anga ‘o e kau ng�ue fakalahi. Kau ai mo e flush toilets and showers.
Ngaahi kole ki muli, mo e ngaahi kole tokoni na’e fakafou ‘i he Central Planning Department ‘a e Pule’anga Tonga, mo e ngaahi kole kehe pe ne ‘ave fakahangatonu ki he kau High Commissioners ‘i Tongatapu - ke tokoni ki he ongo fiema’u ‘i ‘olunga.
Kole ki he Vahefonua Ha’apai mo e ngaahi talasiti ke fai ha tokoni
Feinga seniti ‘a e ifi ‘a e Kolisi ‘o folau holo pe ‘i he ngaahi motu ‘o Ha’apai.
Kole ki he Konifelenisi ha tokoni ’e ala ma’u mei ai
Kalapu Kava Tonga fakauike he po Falaite ‘a e kau ng�ue ‘o e Kolisi ke tokoni.
Maumau lahi ne hoko - lahi ‘aupito ‘a e holo ‘a e ngaahi fale,
haea mo e ngaahi fale na’e tu’u hange ko e ‘api ‘o e faifekau
e Kolisi, falemohe, ‘api nofo’anga puleako, laipeli, mo e ‘api
nofo’anga palangi ’e taha ‘i loto’api ‘o Pilolevu. ‘I Lonitoni
ne holoki ‘a e fale Industrial Arts fo’ou na’e lolotonga langa
(120 X 40) pea haea mo e ‘ato ‘o e faleako. Na’e holoki ‘a e panitele
mo e falekai mo e falekuki. Na’e hokoki ‘a e vaeua ‘o e falemohe
pea tu’u malele ‘a e konga na’e kei tu’u ‘i Pilolevu.
Ko e ‘api pe ‘o e Tiuta Lahi mo e ‘api nofo’anga hoko atu ki ai
na’e kei tu’u ‘i Petani. Holoki pea haea ‘a e fale nofo’anga ‘o
e tamaiki tangata, mo e ngaahi fale nofo’anga ‘o e kau tiuta katoa.
Ng�ue langa afaa:
To e langa fo’ou ‘a e Industrial Arts ’e he kautaha Lotali mei Nu’u sila
Monomono ‘a e ngaahi fale nofo’anga ‘o e kau ng�ue ’e he tufunga e Kolisi mo e kau ng�ue, ngaahi lokiako, laipeli, naunau ako, konga ‘o e falemohe na’e kei tu’u, peito mo e falekai, falemalolo mo e falekaukau.
Neongo ‘a e lahi ‘a e ng�ue ke fai mei Ma’asi ‘o e 1982 ‘o fai atu, ka ko e monu ‘o e ng�ue ni ko e ‘ofeina ‘a e Kolisi ’e he Kakai ‘o Ha’apai, kau ‘a’ahi mei Tongatapu, kau ‘a’ahi mei ‘Aositelelia mo Nu’u Sila. Lele ‘i matangi ai pe ‘a e langa afaa mo e ako ‘o kei fakalakalaka ai pe ‘a e ola ‘o e sivi Higher Leaving Certificate ‘a ’emau Form 4 ‘o e 1982, ‘o toe tokolahi ange ia ‘i he 1981.
Ko e me’a mahu’inga foki ’e taha ko e loto mafana mo fie ng�ue ne ‘i he kau tiuta ‘o e ongo Kolisi, pea pehee foki ‘i he fanau ako. Ne ha ’eni ‘i he teuteu ‘a e tokotaha kotoa pe ke fetongi ki he vala ng�ue ‘i he hili pe ‘a e ako ‘i he ‘aho kotoa pe, pea ke fiema’u ke po ako po’uli pe ko e ng�ue na’e fai. Ko e langa afaa mo e fai fakamatoato ‘a e ako ‘i he taimi tatau. Ko e taha ‘o e ngaahi taumu’a na’e tukuloto’i pe ‘i he kau ng�ue. Ko e faka’amu ke fakafoki mai ’etau fanauako kuo ma’u atu ’e he ako Kolisi fo’ou ‘a e Siasi Katolika Loma. Pea na’e hoko pe ‘o mo’oni. Ne kamata pe foki mai ‘i he ‘osi pe ‘i he 1981. Ne a’u ‘a e tokolahi ‘o e Kolisi ki he 300 tupu ‘i he fokotu’u ‘o e 1982 pea toe 300 tupu lahi ange ‘i he 1983 ‘o fai pehee ai pe ki he 1995.
Ko e ‘uhinga ‘o e tupu fakautuutu ko ’eni ‘a e tokolahi ‘a e fanauako talu mei he 1981 ki he ngaahi me’a ko ’eni. Lahi fe’unga pea toe pe ‘a e ngaahi lokiako, lelei moe naunau ako ki he ngaahi kalasi mo e laipeli, lelei pea tokolahi fe’unga ‘a e kau faiako pea toe ng�ue fakamatoato foki, tokolahi mo e kau faiako mei muli, sai pea lahi ‘a e ngaahi naunau ako ki he ‘u lokiako, fiemalie ‘o lava lelei ‘a e ng�ue ‘a e kau tiuta ‘i he sai ‘a honau ngaahi fale ‘i he tokoni afaa. Na’e lava lelei ‘i he lelei ‘o e ngaahi me’a ko ia, na’e lelei aipe mo e ola ‘o e sivi.
Na’e fai ‘a e kole ki he Potungaue Ako ‘a e Pule’anga mo e Konifelenisi ‘a e Siasi ke kamata leva ‘a e Sivi School Certificate ‘a Nu’usila ‘i he 1984 ‘i he Konifelenisi ‘o e 1982 pea na’e tali. Ko ia na’e fili leva ‘a e ni’ihi mei he lava ‘o e 1982 ‘i he Higher Leaving Certificate Exam ke nau kamata ‘a e Kalasi teuteu (Preparatory Form 5) ’ i he 1983 ‘o nau ng�ue’aki ‘a e Loki Saienisi fo’ou, ko e taha ‘o e ngaahi lokiako ‘i he fale Industrial Arts. Ne hoko ‘a e Kalasi ko ’eni ‘i he 1984 ko e Foomu 5 fo’ou ia, pea na’e fakangofua ke sivi hili ia ‘a e ‘a’ahi mai ‘a e kau ‘ofisa mei he potungaue ako ‘a Nu’u Sila.
Ko e fuofua lava kakato ‘i he ‘uluaki sivi ‘a e Kolisi ‘i he ‘uluaki sivi ‘a e Kolisi ‘i he Sivi Tutuku ‘a Nu’u Sila. Ko e kapiteni ‘o e Kolisi ‘i he 1983/1984 ko ‘Anometa Kaliopasi mei Fangale’ounga, Vahe Foa, Ha’apai. Kuo ne ‘osi ma’u faka’ilonga ‘i he B.Ed./Dip. Ed. ‘i he ako. Ko e toenga ‘o e kau ‘uluaki sivi ko ’eni, na’a nau lava’i pe ‘a e ngaahi fo’i lesoni.
Ka e talu mei he 1984 mo e sivi hokohoko mei ai pe ‘a e Kolisi Taufa’ahau Pilolevu ‘i he Sivi Tutuku ‘a Nu’u Sila, ‘a ia kuo liliu ’eni ki he Sivi Tutuku ‘a Tonga ‘i he ngaahi ‘aho ni.
Kuo taimi pe ke hoko atu ‘a e Kolisi ki he foomu 6, pea ke kamata ‘i Ha’apai ‘a e Sivi Tutuku ‘a e Pasifiki Tonga, ‘a ia ‘oku lolotonga teuteu ki ai ha ni’ihi, ko e fuofua kalasi ke nau sivi ‘i he Sivi Tutuku ‘a e Pasifiki Tonga, ko e hili ’eni ‘a e ta’u ’e 12 mei he fokotu’u ‘o e foomu 5.
Ki he kakai kotoa pe ‘oku ha honau hingoa ‘i ‘olunga ne nau tokoni ki he langa fakalakalaka ‘o e Kolisi ‘i he tapa kotoa pe ‘o e mo’ui. ‘I he fakalakalaka ‘o e ako, na’e lava pe ke toe fakalakalaka ai pe mo e ngaahi polokalama kehe ‘a e Kolisi, ‘i he sipoti, ngoue, ng�ue fakalaumalie, mo’ui faka’ulungaanga pea mo e teu’i mo e fakalakalaka ‘a e kau faiako.
Ko e ngaahi ta’u ng�ue lahi ko e fakafiefia pea mohu tapuaki mo e ngaahi monu’ia - ‘o tatau pe ki he kau ng�ue mo e fanauako fakatou’osi. Ko e ngaahi ta’u ke manatu fuoloa ki ai.