Lotu o e Kilisimasi 1998 Saione, Nukualofa Eiki o e melino, fai ho taau; toutakanga o e masiva, fakamafai homau tau; hau o e univeesi, fakaai sia faaiekina ke hoa mo e fekau e aho, kuo afea a maama e Itaniti, pea mau tuamelie he kuo mätäia e homau faahinga hoo fai fakamoui. Eiki o e Kilisimasi, hoko mai he oku mau fakamamau atu. Nofo mai eiki ke tau vä-ofi, telia naa ikai te mau faa mapuke koe mei he mamao; he ko e "mätäia" kuo pau ke fehangahangai, o fepukeaki i he fofonga mo e loto; he oku aonga a e mataia oka puke mai e mataikoloa o e fekauaki mo koe. Ko emau lotu ia he aho ni, eiki o e hoko mai, eiki o e hoko atu, eiki o e fakaau tatala homau mata, ka mau puke hoo Folofola aki homau loto; pea vete homau loto, ka mau muimui ki hoo Maama. Eiki o e Kilisimasi, hoko mai he oku mau fakamamau atu. Nofo mai eiki ke tau vä-ofi, he oku fonu fakafetai homau loto. Fakafetai ko e koloa nae füfünaki kuo mau mätäia; hoo hoko mai langi na ke fakahoko faahinga mo kimautolu i lalo ni, o fou mai i hoo ngaahi töonga ofa a e fakatolonga homau kuonga; fakafetai ko e ngäue nae hä fakakonga kuo lïoa kotoa, koeuhi pë ke mau tui; fakafetai ko e moui kuo ke ofaaki mai a emau mataikoloa, pea kuo kau homau kuonga he lau tuunga he fakamalumalu mai a e maka lauanga kuonga; kuo ke hoko mai mei he laui-kuonga, ke fakamahino etau kei kau. Fakafetai kuo laui-toutangata e mätäia hoo lave mai ko homau fakamoui, pea ke hangaifofonga mai ko homau ui ke mau molomolomuivae i hoo ngaahi founga, he ko e fouanga ia o e ngaahi tapuaki. Hangë ko e talaofa ne fua fai kia Epalame, ke pehë eiki emau hoko ko e monuiaanga ki he ngaahi faahinga kotoa. Ko emau lotu ia he aho ni, ko e apaapa-ngofua ke mau mätaia hoo fakaingoingo homau faahinga. Oku tala e he ngaahi langi mo lolo-fonua, e he takele o e atäa mo e funga o e loloto na, a e moui oku fou mei he afiona eiki Otua. Ko e hä kimautolu mea-efu, ke mau mätaia hoo ngaahi mana-moui? Ko e tapuai ke mau mätaia hoo fakamoui, pea ko emau mataikoloa a emau lave ai. Kuo ke lave mai ke haihai homau ngaahi lavea, pea tau fe-lävei ke fakaikeika homau loto mo e atamai pea fakaaau-ngafa-tapu homau laumälie mo e töonga. Eiki oe Kilisimasi, hoko mai he oku mau fakamamau atu. Nofo mai eiki ke tau vä-ofi, he oku mau aafe-ngofua mei hoo Folofola mo hoo Maama. Oku ikai faingofua ke "mätäia" hoo fai fakamoui, he oku fakangeingei hoo hamu kimautolu mei he mate. Oku ikai faingofua ke mau siofia ho mafi, he oku ikai te mau faa tukuange a e mate. Oku ikai te mau faa malava ke puke mai e mata o e ngäue ho nima, he oku teeki te mau lava ke fou atu i hoo founga; oku teeki te mau lava ke fua homau kolosi, pea fai ofa ki he masiva mo e sii taha o hangë ko hoo enginaki. Ko emau lotu ia he aho ni, fakamata homau ivi ka mau lava ke fakailongai kuo mau mätäia hoo fakamoui; o ikai ngata i heemau mätaia aki homau mata mo e loto, ka kuo mau fakamooni aki emau töonga moui mo e fua fatongia ofa. Eiki o e Kilisimasi, hoko mai he oku mau fakamamau atu. Nofo mai eiki ke tau vä-ofi, he oku fonu ahiahi homau ngaahi aho. Oku hulu e fakaehau, ea hamumu ngofua emau fakahounga; oku tupulaki a e takitaha fai-maana, pea mau toupïkoi ke fakatautehina; oku faingofua ke mau vakili a e hala o e taumamao, kae tuenia homau kaungä-fonona. Ko e ngaahi fakailonga ia kotoa kuo mau mätaia koe aki homau mata, ka oku kei hehengi homau loto mo emau töonga mei hoo fakamoui. Ko emau lotu ia he aho ni, tuku ke mata-la hoo fai eehi i heemau moui ka mau läkai a e ngaahi vanu homau fonongaanga. Eiki o e Kilisimasi, hoko mai he oku mau fakamamau atu. Nofo mai eiki ke tau vä-ofi, he oku faka-tapui-ngataa homau ulungaanga. Oku ke afioa kimautolu mo emau fakaulungamanu, emau faa fakakinai e kau fai mäonioni pea mau fanga tauhele he hala o e kau mateaki. Mälö ko e Otua koe oku ke pukepuke a e taepapae, pea tokonia ke nau matuuaki emau fakavalevale. Mälö oku ke ala mai he ngaahi sia, pea ke toe ala foki he ngaahi kauhala. Oku ke pani lolo a e kafo, pea ongona enau toe. Ki he afiona oku ikai kehe a e mata o e taha mei he taha, pe fakatafuufuu pe pule kehea, ka ko hona mouianga oku totolo atu pe kiate koe. Akoi kimautolu ke mau faaitaha he loto ofa mooni, he ko e aho eni oku mau fakamanatua hoo talaofa e melino ki homau faahinga. E i ai e aho e takoto pea meakai taha ai a e manufekai mo e manu lalata, pea nau fetaliaki e ngeia hoo afio. Ko emau lotu ia he aho ni, tauange ke hoko mai a e melino ko ia ki homau fonua ni kaeumaä a mämani. Oku kei fai e fekeikei mo e fetaaaki, pea sino e mea kuo lavea noa ai e faahinga tokolahi kae tautefito ki he kakai oku ikai te nau kau he lau a e sosaiete. Ko e Hahake Lotoloto ena kuo makelikeli, he ngaahi aho oku mau fakamamafai ai a e tanu hala mo e fakatokalelei. Kae taumaiä oku mau hao ai i Tonga ni, he tauaki aliaki a e ngaahi mafai lalahi kae tuenoa pë a e vaivai. Hangaifofonga o fakatapui kimautolu ke mau fai manavaofa, pea fakangofua kimautolu ke mau tokonia sia faahinga kuo taaliekina. Eiki o e Kilisimasi, hoko mai he oku mau fakamamau atu. Nofo mai eiki ke tau vä-ofi, he ko homau fonua ni ke fakamaumauluta. A homau hau mo hono fale oku mau luva atu, ki he afiona ko e hau toputapu; a e tui fale-ua mo houeiki oku mau hapai atu, ki he afiona ko e eiki fuu motu-motu-atu; a e palemia mo e puleanga ni oku mau hiki atu, ki he afiona mo e puleanga kuo osi hau; a e palesiteni mo e kau taki lotu oku mau hüfia atu, ki he afiona ko e taki nae mate-aki ene takiekina; a e falelotu ni mo hono kakai oku mau hanga atu, ki he afiona ko e taulaeiki lahi; a homau ngaahi fämili mo e kaungäapi. i heni mo e otu muli, ke ke kau mua ai; a e kau faingataaia mo e toekai oku mau mätuaki liaki atu, ki he afiona ko e koeli ke fai honau hufaki mo fakaai. Aloofa eiki kae fai homau fakatahatahai, pea fakamaumauluta emau fakafeangai. Taki kimautolu mo e lotu oku mau fai. Eiki o e Kilisimasi, tau hoko atu ä pea ke fakamau kimautolu ki hoo nonga. Oku mau kole a e ngaahi mea ni i he huafa melie mo e fötunga ongongofua o Sisü Kalaisi ko homau eiki, Emeni!